Malo ljudi doista razumije koliko je sunce potrebno čovjeku. Ono što prvo pada na pamet većini kada se spomene korisnost sunca za čovjekovo zdravlje je vitamin D. Njega još nazivaju hormon D jer se u tijelu ponaša više kao hormon nego katalizator kemijskih rekacija odnosno vitamin. Hormon D je samo jedna posljedica izlaganja našeg tijela sunčevoj svjetlosti, važna, ali jednako važna kao i ostali utjecaji.
Sav život je stvoren od svjetla koje manifestira frekvencije. Te su frekvencije uhvaćene i konvertirane u energiju u različitim oblicima života. Sunce je istinski izvor života na našoj planeti. U današnje vrijeme sve je više razumijevanje da nam je Sunce potrebno kao oblik hrane, energije i informacija.
Važnost sunčeve svjetlosti (između ostalog) oslikava se na našim cirkadijskim ritmovima. Poremećaj tih obrazaca može dovesti do “lošeg” ili pretjerano intenzivnog sna. Cirkadijski ritmovi također utječu na tjelesnu temperaturu, osjetljivost na bol, mentalnu budnost, fizičku snagu i osjetila. Opsin melanopsin unutar oka je osjetljiv na svijetlost, a sinkronizira cirkadijski ciklus prema dan/noć ciklusu. Melanopsin se nalazi u fotoosjetljivim ganglijskim ćelijama, a najjače apsorbira plavu svjetlost. Prvo jutarnje izlaganje svijetlosti sunca pokreće taj sat, koji dalje djeluje na ekspresiju gena, našu budnost, metabolizam i sve ostalo.
Naša tijela su dizajnirana da dobiju ujutro jarko prirodno svijetlo koje iznosi nešto više od 10 000 luxa po intenzitetu. Oblačan dan pruža negdje oko 1000 luxa, a uredsko svijetlo 500 luxa. Ta važnost se ponekad očituje u toj mjeri da se možete dobro hraniti, vježbati, imati dobar „mindset“ ali ipak osjećati posjedice nedostatnog izlaganja danjoj svijetlosti, odnosno vaše raspoloženje i zdravlje neće biti na onoj razini na kojoj može ili bi trebalo biti. Nažalost istraživanja pokazuju da 90% i više vremena provodimo unutar objekata lišeni dodira sa suncem i prirodom.
Da je sunce korisno za ljudsko zdravlje znali su još odavna stari narodi poput Rimljana, Egipćana i Grka koji su prepoznali njegova ljekovita svojstva te ga uspješno koristili u terapiji. Heliopolis, grčki grad sunca, bio je poznat po svojim ljekovitim hramovima, u kojima se sunčeva svjetlost razbijala na svoje spektralne komponente (boje), a svaka komponenta koristila se za specifičan medicinski problem. Boja, kao manifestacija svjetlosti, imala je terapijsko, kao i božansko značenje za ove povijesne kulture. Prije ere antibiotika terapija suncem je bila „State-of-the-art“. Do 1933. bilo je 165 različitih bolesti/stanja kod kojih se terapija svijetlom pokazala korisnim tretmanom. Bolesti/stanja kod kojih se uspješno primjenjivala terapija i koje pokazuju veliku korist od lijekovih sunčevih zraka uključuju: giht, reumatoidni artritis, ateroskleroza, anemija, UC Kolitis, cistitis, ekcemi, akne, lupus, psorijaza, herpes, astma, išijas, giht.
Neke sada već starije studije pokazale su da izlaganje pacijenata u kontroliranim uvjetima/količinama svijetlu
- Liječi određene zarazne bolesti
- Smanjuje krvni tlak i do 40mm Hg (UV-A učinak)
- Smanjuje kolesterol u krvi (zbog konverzije u D3 (aktivna forma) i steroidnih spolnih hormona)
- Smanjuje abnormalno velik šećer u krvi dijabetičara (bolja kontrola kalcija u mitohondrijima)
- Povećava broj bijelih krvnih stanica (imunomodulacijski učinak)
Novija istraživanja terapije svjetlom s niskom snagom (ne dolazi do „oštećenja“ tkiva), poznata i kao fotobiomodulacija, objašnjavaju neposrednu korist koju ono pruža. Ona pokazuju da izlaganje crvenom i blisko infracrvenom zračenju (karakterističnom za zalazak sunca) povećava aktivnost mitohondrijskog respiratornog lanca i rezultira dodatnom sintezom ATP-a na svim mjestima površnog tkiva, uključujući i one u mozgu.
Teško je uopće pojmiti sve procese koji se događaju u našem tijelu kada se izlažemo sunčevoj svijetlosti. S nekima od njih smo možda već upoznati, a drugi nam mogu poslužiti u jačanju svijesti o važnosti i dobrobiti sunca.
Sunce:
– usmjerava krv/cirkulaciju prema koži (rezultat je bolje liječenje rana, posjekotina i drugih kožni tegoba)
– sunčeva svjetlost signalizira posebnim područjima u retini da otpuštaju serotonin (neurotransmter koji čini da se dobro osjećamo)
– je senzorni stimulans za interoceptivni sustav (pruža informacije o unutrašnjem stanju našeg tijela)
– potiče biokemijske reakcije putem fotosinteze i fotolize (npr. lumisterol3, tachysterol3, suprasterol2, suprasterol1, transvitamind3…neki od tih produkata imaju antikancerogena svojstva)
– potiče kordiniranu endokrinu adaptaciju
– utječe na rad simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava
– važan je cirkadijski stimulans za tjelesni sat. Izloženost svjetlu presudna je za regulaciju bitnih tjelesnih ritmova poput oslobađanja kortizola i proizvodnje citokina – ključnih aktera raspoloženja i mentalnog zdravlja.
– stimulira proizvodnju vitamina/hormona D
– UV svjetlo povećava razine kisika u krvi (moguće preko razgradnje molekula vode u krvi koje ga sadrže u obilju)
– koža iz UVB zraka stvara beta endorfin (opoidni peptid – pro-opiomelanocortin) koji odlazi u krv te prema mozgu, a zbog kojeg se dobro osjećamo. Također proizvodi ACTH (adrenokortikotropni hormon). Beta endorfin nas opušta, smanjuje bol, pomaže kod liječenja rana i zadužan je za opće dobro osjećanje, a ima 33 puta veće analgetsko djelovanje od morfina.
– hemoglobin izložen sunčevoj svijetlosti otpušta dušikov oksid koji djeluje kao vazodilatator, neurotransmiter, u signalizaciji stanica i relaksaciji, antioksidant, a ima antiupalno i anti-apoptotsko svojstvo. Proizvodnja dušićnog oksida stimulira se od strane UVA dijela spektra.
– Sunce jača i pojačava apsorpciju i funkciju svakog pojedinog hranjivog sastojka/nutrijenta, uključujući vitamin C. Zamislite sunčevo svjetlo kao sredstvo za dobivanje multivitaminske i multimineralne potpore svim vašim tjelesnim sustavima.
– Novija istraživanja pronalaze da sunčeva svjetlost pomaže u uspostavljanju raznolikosti crijevnih mikroba. Istraživaći su impresionirani pozitivnim učinkom UVB zraka na crijevnu mikrobiotu
– Jednoj istraživanje sa Boston State Hospital pokazuje da ultraljubičasto svjetlo povećava razine testosterona za 120% kada su prsa ili leđa izložena sunčevoj svjetlosti (600 – 3100nm svjetlosni učinak). Međutim kod izlaganja suncu kože genitalija dolazi do povećanja ovog hormona za 200%. Za žene je vrlo korisno direktno izlaganje grudiju i pazuha sunčevoj svjetlosti.
Očito je da sve ono što nam sunce poklanja ne možemo strpati u pilulu i teško da ćemo ikada moći zamjeniti sunce nekom modernom tehnologijom, lijekom, pilulom. Utjecaj sunca na nas kao ljude je još uvijek daleki pojam u znanstvenoj zajednici. Istraživanja nam tek trebaju otkriti kako se naša tijela na sunce oslanjaju kako bi povećala proizvodnju određenih enzima, minerala, vitamina i drugih hranjivih tvari koje nas oplemenjuju.
Blagoslovite svaki sunčani dan u vašem životu i sve što vam sunce donosi. Probudite zahvalnost za ovaj predivan dar kada ste na suncu za dodatne nagrade. Važno je kako se odnosimo prema sebi i svojoj okolini, način na koji razmišljamo o sebi, svome tijelu i prirodi oko nas. Naše misli znače, naše riječi imaju moć.
Sretno sunčanje. 🙂
Autor: Neven Kos
