Prvi deo možete prolitati u nastavku:
Korisne promjene koje pokreće hormeza uključuju:
- Mitohondrijska biogeneza
- Smanjena upala
- Poboljšanje izvedbe vježbanja
- Poboljšanje ravnoteže funkcija živčanog sustava
- Bolji san
- Povećana otpornost na stres
- Bolja imunološka funkcija
- Povećanje energije
Premalo stresa je gotovo jednako loše kao i previše stresa, a redovito izlaganje hormetičkim stresorima presudno je za optimalno zdravlje i dugovječnost. Dokazano je da se mitohondrijska biogeneza smanjuje s godinama, ali samo ako se redovito ne izlažete hormetičkim stresorima.
Možda nije nategnuto reći da je hormeza, koja stimulira mitohondrijsku biogenezu i mitofagiju, fontana mladosti. Povećavajući adaptabilnost, otpornost na stres i bolesti, smanjujući upale i pojačavajući energiju, inducira prilagodljivi odgovor organizma i na kraju rezultira produljenjem životnog vijeka i promicanjem zdravlja.
Kad je pak riječ o hormezi, vrijedi ono što je Paracelsus, poznati srednjovjekovni alkemičar rekao prije više stotina godina: “Doza je ta koja čini otrov“.
Zato je važno pronaći optimalnu dozu koja nam treba za željene učinke. Kao i kod većine stvari, previše može biti štetno, a premalo je neučinkovito.
Tretman za bolju funkciju mitohondrija može uključivati ove tvari: koenzim Q10, vitamini B kompleksa, posebno tiamin (B1) i riboflavin (B2); niacin (B3), folna kiselina (B9), magnezij, astaksantin, alfa-lipoična kiselina, acetil-L-karnitin, kreatin, D-riboza, taurin i kurkuma, vitamin E, C, selen, cink, pirolokinolin kinon, rodiola, zeleni čaj, amla.
Hrana za bolju moždanu funkciju
Mozak detektira razine inflamacije u tijelu i reagira sa smanjenjem energetskih razina. Zato se kod bilo kakve bolesti (bilo da je prehlada ili nešto ozbiljnije) osjećamo umornima. Mozak je jedan od tih regulatora energije i ako smo bolesni ili ozljeđeni inteligentno reagira sa smanjenjem (očuvanjem) energije u tijelu.
Mozak to čini kako bi očuvao resurse za liječenje i oporavak, i kako bi imali manje volje za drugim aktivnostima koje bi mogle trošiti energiju. U tom smislu trebamo pripaziti na sve ono što podržava kroničnu upalu u tijelu te stvara oksidativni stres.
Postoji i snažna veza između našeg raspoloženja i razina energije. Negativna stanja poput depresije, anksioznosti, stresa, napetosti utjecat će na smanjenje energije u tijelu (crpe energiju). Na drugoj strani te jednadžbe, opušteno, radosno, sretno stanje i emocije podižu našu energiju.
Zdravlje mozga svodi se na puno biljne hrane. Biljke su temelj svake zdrave prehrane koja je proučavana i evaluirana u odnosu na zdravlje mozga. Cjelovita (neprerađena) biljna prehrana je zlatni standard za dugoročno zdravlje mozga. Kritički aspekti studiranih prehrana su visok unos povrća te omjer zasićenih i nezasićenih masnoća koji bi trebao uvelike ići u korist nezasićenih.
Izbjegavajte tvari koje u mozgu potiču stres.
Iako se čini očitim, mnogi ljudi ne razumiju da pretjerane količine kofeina i nikotina mogu oštetiti mozak. Te tvari istodobno smanjuju dotok krvi u mozak i mogu izazvati prijevremeno starenje. K tome, tvari koje ljudi upotrebljavaju za podizanje raspoloženja poput efedre, sinefrina i guarane izazivaju pojačani moždani stres.
Izbjegavajte:
Procesuirane namirnice (čips, keksi, gotovi obroci, bijeli kruh), procesuirano meso (hrenovke, salama, paštete, slanina itd.), crveno meso, piletina, margarin i maslac, pržena hrana i brza hrana, sir, slatkiši i slastice (torte kolači, sladoledi), zašećerena pića, prekomjeran unos alkohola.
Navedena hrana i pića potiču upalne procese u tijelu, a povezani su i s lošijim raspoloženjem.
Za mozak su korisni:
Spirulina, kurkuma, omega 3 masne kiseline, masline i maslinovo ulje, aminokiselina tirozin, brahmi, lavlja griva, rodiola, kakao, kolin, huperzin a, orasi, borovnice..
Kada govorimo o proizvodnji energije u tijelu, većina ljudi misli samo na ugljikohidrate, masti i proteine u prehrani kao materijale za proizvodnju iste. Međutim, mikroelementi i fitonutrijenti mogu igrati puno važniju ulogu. Prehrana bogata raznim biljnim fitonutrijentima pruža osnovne mikrohranjive sastojke koji su tijelu potrebni za proizvodnju energije, djelujući kao antioksidansi i hormetički stresor odgovoran za smanjenje upale, te pokretanje rasta i biogeneze mitohondrija. Fitonutrijenti snažno utječu na našu energiju jačajući našu mitohondrijsku funkciju (naše generatore stanične energije) te smanjujući kroničnu upalu. Posebno obratite pažnju na fitonutrijente poput:
• Resveratrol u grožđu • Kurkumin u kurkumi • E.C.G.C. u zelenom čaju • Epikatehini u kakau • Sulforafan u brokuli • Elaginska kiselina u šipku • Karotenoidi u rajčici • Antocijani u bobicama poput borovnica, kupina, crnom ribizu i ljubičastom batatu.Biljni fitonutrijenti zapravo djeluju kao blagi prooksidanti u tijelu koji aktiviraju tjelesni antioksidativni obrambeni sustav. Antioksidativni obrambeni sustav, jednom aktiviran, aktivira puteve detoksikacije i potiče mitohondrijsku biogenezu.
Kada je generalno riječ o prehrani loše navike mogu poražavajuće djelovati na energetske razine. Puno prerađene, visoko rafinirane hrane, siromašne vlaknima, bogate šećerom i masnoćama uzrokuje kroničnu upalu i time izravno inhibira oreksin (neuropeptid u mozgu koji regulira uzbuđenje, budnost, razinu energije i apetit) te nas čini letargičnim i pospano.
Puno termički obrađene hrane stavlja veći teret na naše probavne organe nego prehrana bogatija sirovom hranom, bogatom enzimima. Sirova biljna hrana sadrži mikro RNA (miRNA) koje nose informacije i djeluju kao važne signalne molekule u ljudi.
Mikro RNA su identificirane kao regulatori metabolizma mitohondrija. Smatra se da povećavaju razinu staničnog NAD+ (koenzima potrebnog za proizvodnju energije) i aktivnost sirtuina, što posljedično povećava funkciju mitohondrija i biogenezu.
Hrana s visokim glikemijskim indeksom uzrokuje nakupljanje masnoća, umor, nemiran/razdražljiv um i vodi prema srčanim problemima.
Pripazite na unos mesa, jaja i mliječnih proizvoda zbog količine masnih kiselina. Primjerice palmitinska masna kiselina iz navedenih skupina hrane može u većim količinama biti toksična za mitohondrije.
U konačnici ne zaboravite na učinak optimizacije vašeg cirkadijskog ritma, adekvatne hidracije, zdravog obrasca disanja i posture tijela, dovoljno kvalitetnog sna, eliminacije stresa, brige o zdravlju crijeva i smanjenja toksičnog opterećenja koje se ne smije zanemariti kada govorimo o našem cjelokupnom zdravlju i dobrobiti.
Pripazite i na nutritivne nedostatke koji vas mogu voditi u ponor niske energije.
Najčešći vitamini i minerali koji nedostaju modernoj prehrani su vitamini B skupine (podržavaju proizvodnju energije), vitamin D, kalcij, kalij, željezo, cink, magnezij i selen.
Budite u dodiru sa zemljom kroz prizemljivanje kako bi se smanjile upale i oksidativni stres. Hranite što više živom hranom koja donosi vlastitu energiju u tijelo, a ne iscrpljuje njegove zalihe.
Njegujte pozitivan duh i družite se s ljudima punim energije.
Autor: Neven Kos
