Psoas je mišić koji se često spominje u jogi i to sa razlogom.
Lično sam odabrala ovu temu, jer se i sama nosim sa povredom ovog mišića već duže vreme. Kod mene je konkretno došlo do povrede usled disbalansa leve i desne strane, koji je u jednom momentu kulminirao konstantnim bolom u levoj preponi.
Srećom reagovala sam na vreme i time uspela da imam kontinuiranu praksu, iako je bol prisutan nije demobilišući.
Komunicirajući sa drugim vežbačima primetila sam da nisam jedina koja ima povredu. Kao što uvek kažem povrede su naši najveći učitelji, tako je i ova povreda dovela do novih saznanja i otkrića na polju joge, zbog čega sam duboko zahvalna na ovom iskustvu.

Ukoliko se osvrnem na psihološku podlogu ove povrede kod mene je povezana sa strahom od životnih promena, strahom vezanim za budućnost, nepoznanicu…
Naročito u ovom periodu koji je za sve nas novina. Mogu reći da mi je mantra postala: „Ne daj otpor promenama, prepusti se i veruj.“
Prvo bih htela da raščistim šta podrazumevam pod Psoasom, jer kad kažemo Psoas možemo da pričamo o Iliopsoasu u celosti što je najčešće slučaj ili možemo da pričamo o delu tog mišića. laički rečeno, imamo velik mišić Iliopsoas tj. srbski rečeno slabinsko-bedreni mišić koji se sastoji iz dva mišića, kao što sama reč kaže bedrenog(Iliacus) i velikog slabinskog(psoas major).
Takodje imamo i mali slabinski(psoas minor). Ovde neću opisivati pripoje, nervaturu…, uvek možemo da ukucamo na internetu pun naziv mišića i pronađemo sjajne videe sa detaljnim opisom ovih mišića.
U ovom tekstu ću pričati o svim tim mišićima u celosti kao da su jedan mišić, jer su oni u celosti pravi pregibači kuka, aktiviramo ih prilikom vežbanja joge, ali ne samo tad. Ovo je mišić koji nikad ne odmara, aktivan je dok sedimo, hodamo, ležimo, saginjemo… Zato ga toliko i pominjemo.
S obzirom na to da je ovaj mišić gotovo stalno aktivan, kad dođe do povrede Psoas se teško zaceli. Što je najveća ironija uzrok povrede Psoasa, uglavnom nije slabost ili krutost samog mišića, već postoji više faktora koji su doveli do toga da nas boli Psoas.
Telo moramo posmatrati kao sistem, ukoliko radimo jedan pokret u taj pokret je uključeno više grupa mišića. Uključeni su mišići koji nas svojim kontrahovanjem uvode u položaj, oni koji se istežu pri položaju, mišići koji nas stabilišu u položaju. Svaki od tih mišića ima svoju ulogu u određenom pokretu i ukoliko neki od mišića ne vrši svoju „ulogu“ drugi mišići će reagovati i dodatno se aktivirati kako bi potpomogli pokret. Naravno ti mišići dolaze u rizik da se povrede.
Psoas je velik mišić i pored toga što pregiba kuk, učestvuje u rotaciji kuka. On nam daje stabilnost prilikom kretanja i ukoliko je jedna strana Psoasa razvijenija od druge, dolazi do disbalansa, što nas opet lako može dovesti do povrede.

Imajući na umu da je sve povezano, kad uočimo nelagodnost u predelu Psoasa, prvenstveno moramo preispitati tehniku prilikom vežbanja i raditi na slabim tačkama. Rad na tehnici je ključan u ovom slučaju, jer moramo otkloniti uzrok!
Budite spremni na to da će otklanjanje uzroka potrajati, naročito ukoliko želimo da zadržimo sličan intenzitet prakse koji smo imali i pre povrede.
Potrebno je vreme dok ojačamo određene grupe stomačnih,leđnih ili mišića nogu koji će rasteretiti Psoas i doprineti njegovom opuštanju.
Takođe, možemo koristiti samomasažu kao deo prakse, kako bi olakšali proces oporavka. U tom slučaju bih preporučila da masiramo cele butine, gluteus i slabinski deo leđa.
Olakšanje će biti trenutno i zasigurno ćemo preventirati pogoršanje stanja. Ne bih preporučila samoinicijativno direktno opuštanje samog mišića putem triger tačaka!
Nadam se da će vam ovaj tekst bar malo pomoći na putu da bolje razumete kako telo funkcioniše i kako da se odnosite prema veličanstvenom Psoasu.
Autor: Sanja Stojšin