Strah je osjećaj tjeskobe, intenzivne uznemirenosti i neprijatnosti, doživljen u prisustvu stvarne ili zamišljene opasnosti. Funkcija straha je pozitivna i to je zaštita i preživljavanje. Međutim, svakako je dobro imati vodič za razumevanje strahova i anksioznosti.
Oko 90% naših strahova su društveno instalirani. Dok su samo dva straha urođena; strah od iznenadnog zvuka i strah od gubljenja tla pod nogama( strah od gubitka ravnoteže i visine).
Suprotnost strahu je ljubav, a ne hrabrost kako mnogi misle. Zašto? Jer prilikom hrabrosti osoba i dalje osjeća strah s dodatkom što nastavlja da djeluje. Ljubav djeluje kroz radost i mir i to je ideal kojem težimo.
Anksioznost je normalna emocija koja se javlja u novim i izazovnim situacijama ( važan nastup, razgovor za posao, prilazak djevojci..).
Dolazi do jačeg lupanja, srca, napetosti u mišićima i povećanja krvnog pritiska. I ovo nam zapravo pomaže da se fokusiramo i energiziramo.
Međutim kad ti osjećaji i simptomi postanu kontinuirani, intenzivni i javljaju se bez realnog razloga onda se radi o anksioznom poremećaju. Intenzivniji simptomi poput znojenja, mučnina, vrtoglavica, trnjenje udova..javljaju se kad anksioznost prelazi u panični napad.
Anksioznost je simptom, signal, alarm koji govori da osoba nije više u stanju da potiskuje, supresuje, trpi i kontroliše neka osjećanja koja je do tada potiskivala. Osjećanja koja osoba nastoji da kontroliše, odnosno supresuje mogu biti: strah, tuga, bijes, bespomoćnost i sl.
Anksioznost je samo signal da osoba više ne može da potiskuje. Osjećanja koje osoba nastoji da potisne su zaostavština različitih trauma koje je osoba imala tokom života.
Mnoga istraživanja su pokazala da je potiskivanje najneefikasnije metoda oslobađanja od strahova.
Vrste anksioznih poremećaja
Fobija – iracionalan strah od predmeta, osoba, aktivnosti ili situacija; preuveličana percepcija nadolazeće opasnosti povezane s konkretnom situacijom ii specifičnim objektom( socijalna fobija, agorafobija, specifične fobije..).
Oko 15% odraslih osoba ima neki oblik fobije.
Panični poremećaj – napadi panike su spontani i neocekivani. Panični poremećaj je ekstremna forma anksioznosti koja može biti sa ili bez agorafobije.
Generalizovni anksiozni poremećaj – napadi panike su vezani isključivo na pretjeranu zabrinutost, negativne misli stalnu strepnju, napetost i one se odnose samo na posljedice napada.
Opsesivno kompulsivni poremećaj – napadi panike su vezane za unutrašnje podražaje ili dobro definirane situacije ( npr. izbjegava zaražene predmete) Strah od zagađenosti ili prljavštine i zbog toga osoba preduzima neobične i pretjerane mjere predstrožnosti ( npr. Pretjerano često pranje ruku).
Post traumatski stresni poremećaj – strah od odlaska na mjesto gdje se dogodio tramumatski događaj, izbjegavanje bilo čega sto podsjeća na traumatski događaj, stalna napetost.
Hipohondrija – neosnovan i pretjeran strah od postojanja fizičke bolesti koju doktori jos nisu otkrili.
Uzroci strahova:
– potisnute emocije od trauma ( zlostavljanja u djetinjstvu i slično)
– naučen obrazac ponašanja od roditelja( i njihovo prezaštitničko ponašanje)
– posmatranje role modela
– hemijski disbalans
– stres i iscrpljenost
– poremećeni partnerski odnosi u primarnoj ili sekundarnoj porodici
– glad, napor i psihotropne supstance
– odlazak od kuće, prekid braka, smrt bliske osobe..
– nedostatak potrebnih životnih vještina
RJEŠENJE I OSLOBAĐANJE OD STRAHOVA
Najbolje je potražiti pomoć od stručnjaka iz različitih oblasti koji će biti vodiči za razumevanje strahova i anksioznosti, kroz proces, podrška i ohrabrenje dajući provjerene i testirane alate za oslobađanje od strahova.
- Psihoterapija i hipnoterapija
- Coaching
- Fizička aktivnost( joga, tai chi…)
- Vježbe disanja
- Vegetarijanska ishrana
- Boravak u prirodi
- Meditacija
Autor: Darko Trajković
