Svima je poznato da imamo levu i desnu stranu mozga. Leva strana je zadužena za logičko razmišljanje i organizaciju misli dok je desna strana zadužena za emocije, kreativnost, neverbalnu komunikaciju.
Šta oblikuje mozak? Iskustvo. Ovo je vrlo važna informacija jer onda roditelji i druge osobe u okolini deteta mogu značajno uticati na tok razvoja mozga. Oblikujući iskustva koje pružamo detetu u velikoj meri oblikuje mozak.
Muzika koju slušamo, knjige koje čitamo, informacije koje primamo, sadržaj kojim smo okruženi, reči koje uputimo detetu sve to utiče na strukturu mozga. Smatra se da je mozak razvijen u potpunosti tek oko dvadeset pete godine života.
Integracija leve i desne hemisfere
U prve tri godine života dominatna je desna hemisfera koja je, rekli smo zadužena za osećanja, intuiciju, sadašnji trenutak. Zato deca uživaju u sadašnjem trenutku, jer još uvek nije razvijena leva hemisfera koja je zadužena za logiku, zakon, red.
Ovo je važno saznanje za sve vas koji ste možda ljutito opominjali dete da prestane sa igrom u trenutku jer treba da sedne za sto i jede ili ste se čudili zašto dete odjednom plače ispred vrtića i ne želi da uđe jer se plaši nečega. To je, dragi moji desna hemisfera i preovladavanje osećanja, a ne inat.
Zato, treba raditi na tome da se desna i leva hemisfera integrišu kako ne bi bili preplavljeni bujicom emocija ali i isto tako da ne budemo rigidni kontrolori i podanici leve hemisfere.

Evo šta možete da uradite kako biste pomogli integraciji desne i leve strane mozga:
1. Odgovorite detetu iz vaše desne hemisfere kada ono reaguje desnom hemisferom. Na primer, ako dete ne želi da ode na spavanje jer vam kaže kako se plaši nečega pokušajte da odgovorite na njegove emocije, a ne logikom.
Odgovor iz desne strane bi bio „Razumem te da osećaš strah kada je mrak i da želiš da neko spava sa tobom, i ja sam se plašio/la kada sam bio/la tvojih godina“ tada će se već dete umiriti jer oseća kako ga razumete, a ne pridikujete mu ( Ajde odmah da si se vrati/la u sobu, nemoj da izmišljaš svašta, nemaš čega da se plašiš, itd ).
Onda možete dati odgovor iz leve hemisfere jer kada se dete oseća „osećanim“ otvorenije je za logičke zaključke „Ostaću sa tobom 5 minuta u sobi, opustićeš se i ja ću izaći“.
2. Imenovanje problema. Ukoliko se detetu dogodilo nešto što je ono percipiralo kao stresnim događajem umesto što izbegavate da razgovarate o tome jer smatrate da ćete tako još više podstaći uznemirenost, trebate sa detetom prepričati šta se dogodilo jer samo imenovanje onoga što osećamo ili prepirčavanje događaja umiruje aktivnost pobuđene desne hemisfere.
Ukoliko dete ne razgovara ili još uvek verbalno nije sposobno možete mu reći da nacrta događaj ili da nacrta kako se oseća, ili čak da napiše ( za stariji uzrast ) dnevnik. Mi odrasli možemo pomoći deci da se aktivira leva strana mozga kako bi dete shvatilo šta se dešava kada je preplavljeno emocijama iz desne strane.
Samo uz rad našeg celovitog mozga, koristeći i emocionalnu i racionalnu stranu možemo biti roditelji koji će podstaći povoljan razvoj dečijeg mozga.
Autor: Kristina Radenković