ALDOSTERON – je primarni mineralkortikoid koji je zadužen za balans minerala stanica, posebice natrija i kalija. Poslijedično aldosteron ima važnu ulogu u regulaciji tlaka i vode u tijelu. Stres izaziva akutno povećanje aldosterona u tijelu što rezultira zadržavanjem natrija (pridonoseći povećanju tlaka i nakupljanju vode) u ranijim fazama iscpljenosti nadbubrežnih žlijezda te gubitku kalija, kalcija i magnezija.
Prvi deo teksta možete naći ovde.
Urin kod preaktivnih nadbubrežnih žlijezda postaje kisel jer gubimo kiseline pa se javlja i žudnja za kiselinama – hranom poput limuna, jabučng octa, čokolade, mesom. Ponekad i za nečim slatkim a ponekad kombinacija obojeg. Stoga je bitno u procesu oporavka ovih žlijezda unositi dovoljno proteina kojeg zapravo čine aminokiseline.
Nadbubrežni korteks zadužan je za proizvodnju manje količine androgena odnosno spolnih hormona. DHEA (dehidroepiandrosteron) se proizvodi u većim količinama od strane adrenalnog korteksa i prekursor je mnogih nadbubrežnih hormona.
PREGNENOLON – je jedan od važnih posrednih hromona proizvedenih u kaskadi hormona nadbubrežnih žlijezda. On vodi prema proizvodnji progesterona i jedan je od međukoraka u stvaranju kortizola i aldosterona. Dugotrajni deficit u stvaranju pregnenolona kojeg pronalazimo kod iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda će voditi prema smanjenoj proizvodnji glukokortikoida i mineralkortikoida poput kortizola i aldosterona.
Simptomi povezani s iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda:
o Stalan osjećaj hladnoće – „stalno mi je hladno“ tip ljudi
o Nervoza, plašljivost, tjeskoba
o Kronične infekcije niskog stupnja, učestale prehlade i gripe
o Smanjen libido – želja za spolnim odnosom
o Noćna znojenja
o Potreba za odlaskom na zahod tijekom noći
o Depresija
o Fibromialgija
o Artritis – nadbubrežne žlijezde su zadužene za anti upalni učinak u tijelu. Kod njihove opterećenosti izostaje kontra učinak koji bi trebao biti anti upalan. Ostaju samo upalni procesi u tijelu i dolazi do svih onih itisa – artritis, bursitis, tendonitis, fibromialgije,kronične boli itd.
o Glavobolje
o Hipoglikemija – često ide ruku pod ruku uz ovaj hormonski disbalans. Kortizol pomaže održati stabilnu razinu šećera u krvi. Kod zamorenosti ovih žlijezda i niske razine kortizola teže je održati balans šećera u krvi
o Nemogućnost koncentracije i fokusa, slabo pamćenje
o Alergije – antialergene žlijezde – oslabljena funkcija vodi prema alergijama
o Bol u donjem dijelu leđa kod bubrega i sakruma
o Nesanica
o Nizak tlak
o Mišićna slabost
o Oskudno (ograničeno disanje)
o Osjetljivost na dodir, svijetlo, zvuk
o Osjećaj iscrpljenosti
o Gubitak ili dobitak na težini
o Osjećaj preplavljenosti od malih stvari
o Vrtoglavica kod ustajanja iz horizontalne pozicije
o Nedostatak energije (poteškoće s ustajanjem) ujutro i poslijepodne oko15-17h
o Potreba za kavom i drugim stimulansima ujutro da se tijelo „pokrene“
o Žudnja za slanom, masnom i hanom koja ostavlja kiseline (proteinskom hranom poput mesa i sira)
o Povećani simptomi PMS-a kod žena
o Bol u gornjem dijelu leđa i vratu bez očiglednog razloga
o Bol u prsima – može se javljati zbog konstrikcija krvnih žila prema srcu jer nadb. žlijezde ne funkcioniraju kako treba
Otac istraživanja o stresu Hans Selye razvio je klasičan model adaptacije na stres.
On je utvrdio da će bilo koji biološki organizam reagirati na stres predvidljivim biološkim obrascem u pokušaju da ostvari homeostazu. Taj obrazac nazvao je generalni adaptacijski sindrom a čine ga 3 stupnja.
1. STUPANJ – stanje alarma – naglo povišenje razina hormona kortizola i adrenalina kao odgovor na stres a rezultat je obrazac „bori se ili bježi“.
2. STUPANJ – stanje otpora – u ovoj fazi tijelo koristi kortizol da bi oslobodilo pohranjenu energiju što će pomoći da se fizički odupremo/suočimo sa stresom. Produljeno trajanje ove faze povećava rizik od razvijanja bolesti vezanih uz stres.
Prisjetimo se nekih simptoma koji se mogu javiti kod povišene razine kortizola: nakupljanje masti oko struka, osjećaj umora ali ne mogućnost spavanja, nesanica gubitak kose, visok krvni tlak, anksioznost. Višak kortizola ometa rad drugih hormona poput progesterona, testosterona, te hormona štitnjače, što može dodatno remetiti optimalan rad tjelesnih sustava i povećati simptome.
3. STUPANJ – faza iscrpljenosti – nadbubrežne žlijezde su istrošene/iscrpljene od konstantne proizvodnje kortizola ili reagiraju na štetne učinke visokog kortizola. Tada dolazi do niske razine kortizola u tijelu sa svojim simptomima – nizak libido, nizak tlak, umor – posebice ujutro, osjećaj iscrpljenosti, alergije, slab oporavak od vježbanja, povećana podložnost infekcijama, depresija.
Kronična iscpljenost javlja se kada količina stresa nadilazi sposobnost tijela da se nosi sa njime, da kompnezira i oporavi se.
Neki od stresora koji vode prema ovoj disfunkciji:
– Kroničan umor, prekomjerna tj. aktivnost
– Bolest koja traje dulje vrijeme
– Kronična infekcija – npr. parazitska ili bakterijska infekcija koja prolazi ispod radara, ne sanira se, izaziva upalu a tijelo se „bori“ cijelo vrijeme
– Kronična bol u nekom dijelu tijela
– Depresija
– Strah, krivnja, ljutnja
– Niska razina šećera u krvi, puno šećera u prehrani
– Intolerancija na gluten
– Malapsorpcija, slaba probava
– Izloženost toksinima
– Deprivacija sna, prekomjeran unos kofeina
– Kronična infekcija korijena zuba
Nutritivni faktori koji utječu na nadbubrežne žlijezde
Tijekom stresa stanice tijela odgovaraju sa povećanjem metabolizma radi brže izmjene tvari a poslijedično dolazi do veće potrošnje nutrijenata. S vremenom dolazi do deficita pojedinih nutrijenata što dodatno pogoršava problem. Kvalitetna, prvenstveno cjelovita biljna prehrana bogata mikronutrijentima je od ključne važnosti za oporavak nadbubrežnih žlijezda.
U procesu oporavka poželjno je svakodnevno doručkovati kako bi se nadomjestile rezerve glikogena u tijelu i regulirao šećer u krvi. Važno je da posljednji obrok u danu ne bude kasno, barem 2 do 3 sata prije spavanja. Obroci trebaju biti izbalansirani, odnosno sadržavati ugljikohidrate, masti i proteine. Potrebno je pripaziti na unos soli.
Hrana koju treba izbjegavati u procesu oporavka– sva procesuirana hrana, pite, torte, kolači i ostala hrana s bijelim brašnom, šećer, čokolada, pića koja stimuliraju poput kave, kole, crnog čaja, alkohola i vruće čokolade, cigarete. Procesuirana hrana predstavlja dodatan teret na jetru koja je često opterećena kod ove tegobe.
Biljna medicina koja se koristi u procesu oporavka: sladić/slatki korijen, ašvaganda, rodiola, sibirski ginseng, šisandra.
VITAMIN C – glavni vitamin za dobru funkciju adrenalnih žlijezda. S povećanjem potrebe za kortizolom raste potreba za vitaminom C. Kritičan je za proizvodnju nadbubrežnih steroidnih hormona i homeostazu nadb. ž. Koristi se cijelim putem u proizvodnji adrenalnih hormona i ima antioksidativnu funkciju unutar adrenalnog korteksa. Najveće koncentracije vitamina C u tijelu nalaze se u nadbubrežnim žlijezdama i hipofizi. Nabubrežne žlijezde su sačinjene od masnoća i sklone su oksidaciji stoga je za njih vrlo bitan ovaj antioksidant.
VITAMINI B KOMPLEKSA – kao koenzimi B vitamini su esencijalne komponente u većini većih metaboličkih reakcija. Imaju ulogu u proizvodnji energije, uključujući metabolizmu masti, ugljikohidrata i proteina. B vitamini su važni i za krvne stanice, hormone, nadbubrežne žlijezde i živčani sustav. Posebnu pažnju imaju vitamini B5 i B6 koji su esencijalni za zdravu funkciju nadbubrežnih žlijezda.
MAGNEZIJ – adekvatna razina magnezija je ključna za oporavak nadbubrežne žlijezde. Magnezij je esencijalan za proizvodnju enzima i energije potrebne za hormonske puteve nadbubrežnih žlijezda. Tjelesne potrebe za magnezijem su povećane tijekom perioda povećanog stresa jer je faktor za nekoliko regulatornih enzima, posebno onih uključenih u proizvodnju energije i dobru funkciju živčanog sustava.
Što se još koristi u terapiji? Pregnenolon, DHEA (Dehydroepiandrosterone), tirozin, fosfatidilserin, L-teanin, Omega 3 masne kiseline, selen.
Za kraj još jedan bitan, a često zapostavljen čimbenik – SAN.
Iznimno važan kod oporavka od zamorenosti nadbubrežnih žlijezda, tajming i kvaliteta sna u samoj su srži oporavka. Idealno bi bilo biti u krevetu oko 22h. Sati prije ponoći najviše regeneriraju ove žlijezde. Ostajanje budnim nakon ovog vremena može samo pogoršati problem.
Iz tog razloga također je potrebno izbjegavati bilo kakve stimulanse središnjeg živčanog sustava kao i stimulacije plavim svijetlom odnosno elekričnim uređajima koji ga emitiraju. Pobrinite se za kvalitetan odmor kako bi vaše nadbubrežne žlijezde mogle optimalno funkcionirati
Autor: Neven Kos
