Kakav je utjecaj kave na moje zdravlje? Možda ne zvuči kao pitanje od milijun dolara, ali siguran sam da nema osobe koja uživa kavu, a da joj ovo pitanje u nekom trenutku nije palo na pamet. Ispijanje mnogima omiljenog pića, kave, je jedna od najpopularnijh tema na području prehrane i zdravlja.
Kava, najčešće „pick me up“ piće današnje kulture ubrzanog načina življenja i kroničnog stresa ima neke svoje prednosti, ali i nedostatke. Kroz daljni tekst proći ćemo neke znanstvene spoznaje o glavnim benefitima i manama kave, odnosno najviše ćemo pažnje posvetiti njenom aktivnom sastojku kofeinu. Iznjeti ću i vlastiti stav o tome trebamo li uopće piti kavu temeljen na logici, zapažanju i znanosti te savjete zašto i kako se riješiti ovisnosti o kavi.
Ranije spomenuti kofein je gorki alkaloid kojeg pronalazimo u listovima i sjemenu više od 60 biljaka diljem svijeta.
Među najpoznatije spadaju listovi čaja, zrna kave i kakaa, yerba mate, guarana. Ovaj aktivan spoj u kavi je najviše knozumirano psihoaktivno sredstvo u svijetu. Kofein je dobro utvrđeni stimulans središnje živčanog sustava. Potiče mentalnu pobuđenost i smanjuje percepiju umora, i to je vjerojatno najčešći razlog zašto konzumiramo kavu. Kava također sadrži i neke druge stimulanse poput teofilina i teobromina.
Što znači biti umjeren u kavi? Pitanje umjerenosti često ostavlja upitnike iznad glave kada čitamo neke nutricionističke preporuke. Vjerojatno ste i sami svjedočili izjavama piti umjereno alkohol, biti umjeren u jelu i piću, umjereno sa šećerom, crvenim mesom itd. Dobra vijest je da je stvar oko kave poprilično jasna, barem kada je riječ o zdravim osobama.
Dnevna doza koja se smatra sigurnom za unos od strane autoritetnih organizacija poput Health Canada, američki FDA i europska EFSA je 400mg kofeina, a odnosi se na opću populaciju zdravih pojedinaca. Što bi značilo da se pod umjerenim unosom smatra sve do 4 šalice kave od 240ml na dan. Iako količina kofeina može dosta varirati generalno se smatra sigurnim 3-4 šalice na dan. S time da treba imati na umu i moguće druge izvore kofeina koji mogu pridonjeti ukupnom unosu, a najčešće su to čajevi, gazirana i energetska pića.
Novije spoznaje prepoznaju utjecaj genetike na toleranciju kofeina pa tako i na koristi ili štetnosti koje može donjeti pojedincu.
Do sada su prepoznati određeni geni koji određuju našu senzibilnost prema kavi. Ti geni odnose se na stvaranje enzima koji razgrađuju kofein u jetri te receptore u mozgu koji su pod utjecajem kofeina. S obzirom na to možemo vidjeti da iste količine kofeina, primjerice one iz 3-4 šalice kave dnevno mogu u jedne osobe izazvati uobičajene simptome prekomjernog unosa kofeina poput anksioznosti, vrtoglavice, problema sa želucem, razdražljivost, insomnije, ubrzanog otkucaja srca i tremora dok druga osoba ne mora imati niti jednu ovakvu popratnu pojavu.
Ova dva tipa ljudi možemo definirati kao one s brzim i sporim metabolizmom kofeina. Razlike mogu biti značajne. Primjerice, poznato je da ispijanjem šalice kave dolazi do značajnog porasta razine adrenalina u krvi, ali ne i u onih s brzim metabolizmom kod kojih i nakon 4 šalica kave nije zabilježen ovak porast. Stoga se kod takvih osoba pokazuje veća korist od konzumacije kave. Svakodnevno konzumiranje kave osobi sa sporim metabolizmom kofeina povećati će dvostruko rizik od dobivanja srčanog udara ili čak učetverostručiti unosom 4 kave na dan dok će se kod onih s brzim metabolizmom kofeina taj rizik smanjitit za više od pola, barem dok ne povise unos na 4 šalice kave na dan.
Oktrivanje ovakvih individualnih razlika zanimljiva je tema nutricionizma i svakako ćemo se u budućnosti sve više susretati s njom.
Krenimo sa određenim koristima koje možemo očekivati ispijanjem kave.
Općenito, na temelju svih najboljih dosadašnjih studija konzumacija kave povezana je s malim smanjenjem stope smrtnosti. Uočeno je 3 postotno smanjenje rizika od prijevremene smrti za svaku šalicu kave koja se dnevno konzumira.
Klinička studija koju su sponzorirali Nacionalni instituti za zdravlje i AARP, koja je uključivala gotovo 400.000 sudionika najveća je prospektivna studija provedena o prehrani i zdravlju. Autori studije otkrili su da ljudi koji piju šest ili više šalica kave dnevno imaju 10 do 15% nižu stopu smrtnosti zbog smanjenja smrti od bolesti srca, bolesti dišnog sustava, moždanog udara, ozljeda, nesreća, dijabetesa i infekcija. Međutim, kada je studija proučavala osobe 55 godina i mlađe, otkriveno je suprotno. Pijenje više od šest šalica kave dnevno u tom slučaju povećava rizik od smrti od svih uzroka.
Kava i dijabetes tipa 2
Ming Ding i suradnici su objavili rad pod nazivom „Caffeinated and Decaffeinated Coffee Consumption and Risk of Type 2 Diabetes: A Systematic Review and a Dose-Response Meta-analysis.“ Prema dostupnim podatcima o povezanosti kave s nastankom dijabetesa tipa 2 znanstvenici su došli do zaključka da unos kave (bez i sa kofeinom) smanjuje rizik od ove nažalost sve češće prisutne bolesti modernog doba.
Kofein i mentalno zdravlje
Kofein se i po pitanju mentalnog zdravlja pokazuje kao korisna supstanca.
Dostupni podatci govore o smanjenju rizika da se oboli od depresije, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i demencije. Da bi donjeli konačne zaključke morat ćemo pričekati na još studija po tom pitanju, no za sada se pokazuje potencijalno zaštitni učinak na mentalno zdravlje.
Na primjeru Parkinsonove bolesti možemo vidjeti da je potrošnja kave povezana s manjim rizikom oboljevanja za jednu trećinu. Izgleda da je ključni sastojak kofein, jer se čaj također pokazao zaštitno, a kava bez kofeina ne. Istraživači su primjenjivali kofein i u pokušaju liječenja davajući pacijentima ekvivalent kofeina od dvije šalice kave što je značajno poboljšalo simptome kretanja u roku od 3 tjedna.
Ako se pitate zašto je svemu tome tako jedan dio odgovora odnosi se na to da kava suzbija oksidativni stres zbog svoje sposobnosti da potakne ekspresiju mRNA i proteina, te posreduje stimulacijom Nrf2 puteva. Ne morate brinuti zbog posljedne rečenice. Pojednostavljeno rečeno radi se o našim sustavima zaštite od stresa. Nrf2 je neophodan za aktiviranje enzima koji su stanici potrebni za antioksidacijski odgovor na stres.
Kofein i zdravlje kardiovaskularnog sustava
Jedan od značajnih pregleda utjeca kofeina na kardiovaskularne parametre zdravlja proizlazi iz preko 300 opservacijskih i eksperimentalnih istraživanja. Istraživači su došli do zaključka da umjeren unos kave (400mg dnevno) nije povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja a poneki dokazi govore o zaštitnom učinku, odnosno smanjenju rizika. Također su došli do zaključka da dugoročan unos kofeina ne povećava rizik od kronično povišenog krvnog tlaka. Iako ga akutno povećava u zdravih ljudi ta se promjena normalizira s vremenom.
Nekada se mislilo da bi kofein mogao povećati rizik od atrijalne fibrilacije (nepravilnog srčanog ritma), ali studije su pobile taj mit.
Štoviše, „niske doze“ kofeina, definirane kao konzumiranje manje od 5 šalica kave dnevno, mogu čak imati zaštitni učinak na srčani ritam. „Kofein ne povećava rizik od fibrilacije atrija: sustavni pregled i meta-analiza opservacijskih studija“
Ovdje bi ipak trebalo napomenuti da određena istraživanja ne prate ovu struju razmišljanja i daju drugačiji pogled po pitanju kardiovaskulanog zdravlja i unosa kofeina.
U istraživanju pod nazivom „Kofein umanjuje reakciju miokardijalnog protoka krvi na tjelesnu aktivnost u pacijenata s koronarnom arterijskom bolešću, kao i u po godinama uparenim kontrolnim grupama“ vidimo da kofein umanjuje protok krvi u srčanom mišiću za vrijeme vježbanja čak i kod zdravih ljudi, ali osobito kod onih koji boluju od srčanih bolesti.
U još jednom takvom radu pod nazivom „Utjecaj kave na funkciju endotela u zdravih osoba: Uloga kofeina“ istraživači su došli do zaključka da kava ima akutni nepovoljan učinak na endotelnu funkciju (pojednostavljeno, sposobnosti naših krvnih žila da se normalno šire i skupljaju) u zdravih odraslih osoba, koji traje najmanje 1h nakon uzimanja. Taj se učinak može pripisati kofeinu, s obzirom da kava bez kofeina nije bila povezana s promjenama u endotelijalnoj učinkovitosti.
Utjecaj kave na pojavu raka
Potrošnja kave može smanjiti ukupnu pojavnost raka. Ne mnogo, ali prema najnovijem pregledu potrošnja jedne šalice kave dnevno povezana je s oko 3% smanjenim rizikom od raka – osobito raka mokraćnog mjehura, raka dojke, rak debelog crijeva, endometrija, jednjaka, jetre, leukemije, gušterače i prostate. O tome više možemo čitati u radu Yu X. i suradnika pod nazivom „Potrošnja kave i rizik od raka: meta-analiza kohortnih studija“.
Kada su znanstvenici prikupili zajedno sve najbolje dosadašnje studije vezane uz ispijanje kave i rizik od nastanka raka jetre došlo se do zaključka da oni koji piju najviše kave imaju pola rizika od raka jetre u usporedbi s onima koji su najmanje pili. „Potrošnja kave povezana s smanjenim rizikom od raka jetre: meta-analiza.“ Zanimljivo je i to da je, otkako je objavljena ova meta-analiza, jedna novija studija otkrila da pušači mogu smanjiti rizik od raka jetre za više od 90% pijući četiri ili više šalica kave dnevno.
Nastaviće se…
Autor: Neven Kos
