Anksioznost pod kojom se podrazumeva osećaj brige, straha i napetosti predstavlja normalnu reakciju na stres. Međutim ukoliko taj osećaj anksioznosti postane konstantan možemo da kažemo da se tada radi o anksioznom poremećaju.
Veliki broj medicinskih istraživanja ukazuje na činjenicu da se putem redovne joga prakse i meditacije može uticati na smanjivanje nivoa anksioznosti.
Osobama koje imaju anksiozni poremećaj se savetuje da se okrenu meditaciji i joga praksi. Ovakvom tipu osoba najviše odgovara hata joga, kada je reč o stilu joge. Takođe je i jin joga vrlo praktična i preporučljiva. Anksioznim osobama najviše prija nežna joga praksa, koja umiruje um i srce, dovodi u ravnotežu emocije i oslobađa čitavo telo nagomilane napetosti. Najkorisniji joga položaji koje bi osobe koje imaju problem sa anksioznošću trebale da praktikuju su: položaj deteta, krokodil, štipaljka, pas koji gleda dole, plug, sveća, kobra, riba, čamac, luk, most i golub.

Pravilno disanje je vrlo bitno u jogi. To predstavlja još jedan razlog zašto se savetuje ljudima koji pate od anksioznosti da se okrenu jogi. Putem joga prakse naučićete da pravilno dišete. Kada budete savladali te tehnike disanja, više nećete disati plitko. Troslojno joga disanje predstavlja najosnovniju joga tehniku disanja. Kako da savladate troslojno joga disanje možete saznati ovde. Ukoliko pored troslojnog joga disanja želite dublje da poradite na sebi, posebno u situacijama kada se suočavate sa anksioznošću, paničnim napadima ili depresijom možda je ovo modul za vas.
Kada je reč o meditaciji ona nam omogućava da ovladamo našim mislima, postajući svesni sadašnjeg trenutka. Meditacija nam pruža mogućnost da iskoristimo u potpunosti sve naše potencijale, kojih možda nismo bili ni svesni do tada. Kao što i u jogi ima više različitih stilova, to isto važi i za meditaciju. Po Ošou postoji preko 100 različitih vrsta meditacija. Isprobajte različite vrste, pronađite svoju meditaciju. Ne vezujte se za prvu sa kojom se budete upoznali. Istražujte. Ukoliko posle određenog vremena utvrdite da je ipak prva meditacija bila prava za vas vratite joj se. Meditacija nam pomaže i da lakše prihvatimo smrtnost, kako nas samih, tako i čitavog ljudskog roda.
Još jedan deo u jogi je vrlo koristan anksioznim osobama. To je deo joga prakse koji nikako ne bi trebali da zaobiđete. On dovodi čitavo vaše telo, kako na fizičkom, tako i na energetskom nivou u totalno stanje opuštenosti i obnovljenosti. Zovu ga joga nidra ili jogičko opuštanje.
Dopustite vašem telu da se opusti, da se oslobodi stresa, napetosti, negativne energije. Istražite jogu, nemate šta da izgubite.
Namaste.
Autor : Uroš Martinović