Najizazovnija pitanja jesu ona koja najmanje volimo. Pitanja koja nas podstiču na razmišljanje o pravim životnim vrednostima. Ili često teškim odlukama koje pre ili kasnije moramo da donesemo. Da li smo zadovoljni svojom karijerom? Da li bismo nešto promenili ako bismo mogli da se vratimo u prošlost ili bismo pratili istu stazu? Zašto najčešće radimo stvari koje se od nas očekuju, a najređe ono što nas iskreno čini sretnim?
U veoma svežoj, izuzetno uzbudljivoj i, do sada, najlepšoj ulozi i dalje neiskusnog roditelja, pitanje koje me redovno prati jeste – kakav svet ostavljam svom detetu? Svaki univerzitetski udžbenik posvećen održivom razvoju i obnovljivim izvorima energije ističe važnost naših dela u sadašnjosti i neizbežnog uticaja istih na našu decu u budućnosti.

„Future generations will judge us not by what we say, but what we do.“ – Ellen Johnson Sirleaf
Koliku moć zaista imamo?
Na žalost ili na sreću, čovečanstvo iz dana u dan stiče sve veću moć da utiče na svoje okruženje. Ubrzanim globalnim razvitkom tehnologije, sve više zemalja je u poziciji da direktno menja životnu sredinu, na bolje ili na gore. U poslednjih 40 godina, naša planeta je izgubila polovinu biodiverziteta (1). Broj divljih životinja prisutnih na kopnu, kao i u vodenim telima, drastično se smanjuje. Ovo je prvenstveno rezultat nekontrolisanog lova i ribolova gde se strategija održivog razvoja neretko namerno ignoriše zarad kratkoročne finansijske dobiti.
Laički gledano, najveći neprijatelji su visoki, nikada ranije viđeni nivoi zagađenja, kao i sebično uništavanje prirodnih staništa zarad razvoja poljoprivrede i stočarstva. Šume i džungle nestaju munjevitom brzinom dok se na njihov oporavak čeka decenijama. Međutim, sagledavanjem globalne situacije, dolazi se do ideje da je srž problema isključivo manjak obrazovanja. Ali nizak nivo svesti uticaja naših dela. Nikada ranije nismo prišli toliko blizu uništenju flore i faune kao danas. Nikada ranije nismo dokumentovali toliko poražavajući i destruktivan uticaj na životnu sredinu.
Ako nastavimo ovim tempom, buduće generacije će sve ređe imati priliku da uživaju u romantičnom zvezdanom nebu, bistrom zalasku sunca, kristalno čistim planinskim izvorima pijaće vode, svežom morskom ribom i prirodnom divljači. Danas, mi smo svedoci poslednjih živih primeraka životinja koje nažalost više neće koračati našom planetom. Svesno donosimo odluke koje nam donose kratkoročnu sreću i dobit, pri tom ne uzimajući u obzir da li će naša deca i deca naše dece imati istu privilegiju. Koliku god da imamo moć, sada je pravi trenutak da je iskoristimo, jer će sutra možda biti prekasno. A moć svako od nas i te kako ima…
Kako da damo svoj doprinos očuvanju životne sredine?
Prvi put se čovečanstvo upoznalo sa terminom konzervaciona biologija 1985. godine, koja je i godina mog rođenja. Simbolično i pomalo poetski razmišljam da sam ja dete posvećeno očuvanju planete. Konzervaciona biologija je disciplina posvećena očuvanju biodiverziteta sa primarnim zadatkom zaštite flore i faune od preterane stope istrebljenja.
Srećom, nije neophodno posedovati titulu konzervacionog biologa ili ekologa da bi se napravili koraci ka očuvanju prirode. Svaki pojedinac svojim svakodnevnim životnim navikama utiče na biodiverzitet, nekad u ulozi zaštitnika i promotera zdravog života, ali, nažalost, sve češće u ulozi tihog dželata.
Dostupnost moćnih alata, kao što je internet, omogućava svakome od nas da se informiše o ispravnim koracima koji pospešuju održivi razvoj i šansu za svetliju budućnost nadolazećih generacija.
Ne postoji dovoljno validan izgovor koji može da nas spreči u davanju ličnog doprinosa i podizanju, kako kvaliteta životne sredine, tako i svesti ljudi oko nas, prvenstveno porodice i bliskih prijatelja.
Postoji bezbroj životnih navika koje možemo usvojiti, kako bismo dali pozitivan primer da nije teško učestovati u najbitnoj bici čovečanstva.
Tema, koja je od izuzetnog značaja vegetarijancima, odnosi se na uticaj konzumiranja mesa i na sve negativne posledice koje asociraju na uzgoj životinja. Voleli mi to da priznamo ili ne, smanjenjem unosa proteina životinjskog porekla drastično se smanjuje negativan efekat na životnu sredinu. Ovo takođe podrazumeva i smanjene upotrebe mlečnih proizvoda, na veliko oduševljenje vegana. Iako lično ne spadam u navedene kategorije, svesno pokušavam da ograničim ishranu životinjskog porekla i da na taj način dodatno olakšam „teret” svog bivstvovanja.
Ali pored ishrane, postoje mnoge druge navike koje od nas ne zahtevaju drastične životne promene. Primera radi, veoma popularan trend „carpool” podrazumeva da više osoba deli automobil prilikom putovanja na istu lokaciju. Na ovaj način se sprečava upotreba više automobila, a samim tim se smanjuje stopa zagađenja koja bi nastala kada bi svako od učesnika koristio svoj automobil. U većim kompanijama poslovanje bez papira (eng. paperless), polako, ali sigurno postaje sve zastupljenije. Ovaj način rada takođe možemo da primenimo i u ličnom životu. Prema podacima, oko 40 % posečenih šuma, koje su pluća naše planete, upravo se koristi za proizvodnju papira.
Više informacija kako možemo doprineti životnoj sredini ispravnom reciklažom baterija, možete pročitati u prethodnom tekstu Reciklaža: Kako upravljati baterijama kao otpadom?

Svakog dana nam se ukaže na stotinu prilika da očuvamo životnu sredinu i obezbedimo svetliju budućnost za našu decu. Umesto da kupimo neke alate, možemo ih pozajmiti od prijatelja ili rodbine. Prilikom kupovine namirnica, preporučuje se da koristimo platnene cegere i da potpuno izbacimo plastične kese iz upotrebe. Recikliranjem otpada direktno smanjujemo potrebu za eksploatacijom novih sirovina. Svim ovim gestovima dajemo jak signal da očuvanje životne sredine nije samo slobodan izbor, već naša moralna obaveza i vrlo sveta dužnost.
Ako je istina da dete postane ogledalo svojih roditelja, imamo najtežu i ujedno najodgovorniju dužnost da prenesemo prave vrednosti na svoje najmilije i damo im prednost u borbi koja tek sledi.

(1): https://www.theguardian.com/environment/2014/sep/29/earth-lost-50-wildlife-in-40-years-wwf
(2): https://www.naturespath.com/en-us/blog/nine-things-you-can-do-to-save-the-environment/
Autor : Balša Martinović