zelena zaba nosi knjige

Danas je stres toliko uobičajena stvar da ga ni ne doživljavamo kao takvog već prihvaćamo kao normalnu stvar. No to ne umanjuje njegove učinke i vodi prema jednom od najčešćih hormonskih disbalansa sadašnjice. Mnogo je tih malih i velikih stresora koji dugoročno gledano opterećuju i negativno utječu na nadbubrežne žlijezde. Zdravlje konačno treba postati prioritet u društvu. Ono ćemu trebamo težiti je umanjiti ili ukloniti takve stresore kako bi smanjili ukupno opterećenje tijela i pospješili rad ovih žlijezda.

Iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda je po prvi puta dokumentirana 1800-tih u medicinskim knjigama. Već tada se navodi kao kliničko stanje. Zadnjih 50-ak godina je rijetko dijagnostificirana od strane konvencionalnih doktora. Često je odbačena ili se tretira s antidepresivima uz savjetovanje za opuštanjem. Danas iscpljenost/oslabljeni rad nadbubrežnih žlijezda nije prihvaćeno stanje od medicinske zajednice iako neki doktori prepoznaju ne samo prevalenciju ovog stanja već  i značajnost ove tegobe za svakodnevan život osoba koje zahvaća.

Problem moderne medicine je što ne dijagnosticira disfunkciju nadbubrežnih žlijezda dok 90% njene aktivnosti ne bude kompromitirano. Bilo da one rade na 20 ili 80% prema alopatskoj medicini biti ćemo jednako zdravi i funkcionalni. Tek kada dođe do značajnog zamora ovih žlijezda mogu preko krvne slike utvrditi da nešto nije u redu s nadbubrežnim žlijezdama. Do tada se tretiraju simptomi poput niskog tlaka ali i visokog (u početnim fazama), boli u prsima, nesanice s lijekovima za spavanje, alergije itd.

Nadbubrežne žlijezde čine dvije male žlijezde veličine zrna grožđa a nalaze se na vrhu bubrega. Možemo ih usporediti sa energetskim baterijama u našem tijelu. Svaka je sačinjena od 2 dijela ili korteksa. Glavna im je funkcija „suočavanje sa stresom“ –  odgovor za preživljavanje/opstanak. Nadbubrežne žlijezde su pod kontrolom hipotalamus – hipofiza- adrenalna žlijezda osovine (HHA-OS) posredujući  reakciju na stres i u uskoj su vezi sa živčanim sustavom. Često su najviše pogođene stresnim uvjetima života stoga se javlja potreba za informacijama koje nam mogu pomoći postići ili održati zdravlje ovih žlijezda.

Unutarnji dio (srž ili medula) modulira simpatetički dio živčanog sustava putem sekrecije i regulacije dvaju hormona – adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni su odgovorni za uzročnopovratnu reakciju koja se javlja prilikom opasnosti i emocionalnog stresa, odnosno za klasičan odgovor na stres  – „bori se ili bježi“.

Vanjski dio (kora ili korteks) čini 80% nadbubrežnih žlijezda a odgovoran je za stvaranje preko 50 različith hormona svrstanih u 3 kategorije – mineralkortikoidi, androgeni i glukokortikoidi. Primjerice, stvara aldosteron, važan za regulaciju i ravnotežu soli u tijelu (tlak); kortizol (popularno nazivan i „belly fat“ hormon), koji je od važnosti za metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata te muške spolne hormone (androgene).

 

Pročitajte: ,,Toksini naši svakidašnji – uloga detoksikacije – prvi deo”

 

Glavni glukokortikoid je KORTIZOL – koji se proizvodi kao odgovor na stres i smatra se glavnim „stres hormonom“ u tijelu. Važno je razumjeti da je kortizol hormon od ključne važnosti za održavanje homeostaze tijela, nije neki negativac, nije „loš“. On utječe na, regulira ili modulira mnoge promjene koje se pojavljuju kao odgovor na stres uključujući (ali ne ograničavajući se na):

  • Razinu šećera u krvi, povećani apetit
  • Metabolizam ugljikohidrata, masti, proteina da se održi šećer u krvi
  • Imunosni odgovor
  • Antiupalni odgovor
  • Krvni tlak
  • Srce i krvne žile (tonizacija i kontrakcija)
  • Središnji živčani sustav

Visoke  i prolongirane razine kortizola u cirkulaciji (poput onih povezanih sa kroničnim stresom) imaju određene negativne učinke:

  • Pogoršanje kognitivnih funkcija
  • Oslabljena funkcija štitnjače
  • Disbalans šećera u krvi – hipoglikemije
  • Smanjenje gustoće kostiju i mišićne mase – zbog pada proizvodnje hormona testosterona i DHEA na račun stvaranja kortizola
  • Poremećaj spavanja (više razine kortizola navečer manje tijekom dana)
  • Povišeni krvni tlak
  • Smanjenje funkcije imunosnog sustava – kortizol je najpotentniji imunomodulator u tijelu
  • Sporo liječenje rana
  • Promjene raspoloženja (ljutnja, iritabilnost)
  • Povećano nakupljanje masnoća oko struka kao jedan od najčešćih simptoma kombinacije povećanih razina kortizola i inzulina (što ima snažnu korelaciju s mnogim zdravstvenim problemima – moždani i srčani udar, povišeni kolesterol…)

Nažalost, danas prečesto kod mnogih ljudi možemo vidjeti da dnevna krivulja kortizola ne prati onaj zdravi cirkadijski ritam.

Način na koji možemo pozitivno utjecati na ovaj ritam je prizemljivanje. Dodir sa zemljom ima ljekovita svojstva i po pitanju ovog hormonskog disbalansa. Kontakt sa površinom zemlje kalibrira naše tjelesne satove i dovodi hormone u njihov pravilan dnevni ritam.

 

Pročitajte: ,,Sve o kavi – koristi, mane i još ponešto”

 

Nakon određenog vremena prolongiranog stresa dolazi do zamora, odnosno iscrpljenosti rada nadbubrežnih žlijezda, a tada pronalazimo niske razine cirkulirajućeg kortizola što je povezano s negativnim učincima poput:

  • Oslabljen rad štitnjače
  • “Maglovito” razmišljanje
  • Disbalans šećera u krvi – hipoglikemija
  • Kroničan umor – pogotovo ujutro i sredinom dana u poslijepodnevnim satima
  • Poremećaj spavanja
  • Oslabljen imunitet
  • Upale u tijelu – jer nema dovoljno kortizola koji ima antiupalni učinak

 

  • Nizak tlak – jer nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno hormona poput adrenalina koji regulira frekvenciju srca i krvni tlak te stimulira naš živčani sustav na više načina. Bez obzira imate li niski tlak ili ne, ako se ne osjećate dovoljno pobuđenima, s puno energije ujutro nakon kvalitetnog odmora i žudite za „pick me up“ supstancama vrlo vjerojatno su vam nadbubrežne žlijezde preopterećene, odnosno oslabljenje. Savjetima poput „jedite više soli“ samo potkopavamo mogućnost tijela da krvni tlak dovede u normalu.

    Takav savjet se osobama koje pate od niskog tlaka zapravo čini logičnim i normalnim jer i sami često žude za soli. No to nije riješenje. Ono što bi vam trebalo normalizirati tlak, dignuti vas iz kreveta I pružiti vam energiju su vaše nadbubrežne žlijezde sa svojim hormonima. Stimulansi poput kave, soli, brzih ugljića, gaziranih energetskih pića itd. samo će zamaskirati simptome i postepeno još više oslabiti rad ovih žlijezda.

Nastaviće se…

 

 

Autor : Neven Kos

Podeli sa prijateljima 🙂
TwitterFacebookLinkedInPin ItWhatsAppViber

OSTAVITE KOMENTAR

Your email address will not be published. Required fields are marked *